Početna
Psihički poremećaji široko su rasprostranjeni u Europi i predstavljaju golem teret pojedincu, društvu i gospodarstvu. Čine čak 22 % europskog opterećenja bolešću, što se mjeri vrijednošću YLD – Years Lived with Disability (godine života provedene s onesposobljenošću). Ovakva razina opterećenja povezana s visokom učestalošću problema u mentalnom zdravlju – koji se u većini slučajeva pojavljuju u ranijoj životnoj dobi – te njihovim učinkom na pojedinca, društvo i gospodarstvo. Važno je napomenuti da otprilike polovica oboljelih, sudeći prema dokumentaciji, ne prima nikakvo liječenje.
Prema procjenama iz 2015. godine, čak 9,6 milijuna Europljana živi s demencijom, što je skoro jedna na svakih pedeset osoba. Ova brojka nesumnjivo će biti veća u nadolazećim godinama, jer se očekuje da će životni vijek nastaviti rasti.
Kad je riječ o skrbi za osobe s teškim psihičkim oboljenjima, ključnu ulogu imaju upravo članovi obitelji, a to je činjenica koja se ne smije zanemariti. Većina ovih ljudi živi sa stanjem svog oboljelog bližnjeg 24 sata dnevno, svaki dan u godini. Istraživanje provedeno u više europskih zemalja pokazalo je da njegovatelji osoba sa psihičkim poremećajima provode u prosjeku 6 do 9 sati dnevno u pružanju skrbi. Uz to, čak 36% njih obavljaju sve zadaće sami, a unatoč tome što imaju neopisivo važnu ulogu, zdravstveni sustav ih ne uvažava dovoljno i njihove potrebe često su zanemarene.
Istraživanja pokazuju da su osobe koje brinu o srodnicima s kroničnim mentalnim poteškoćama i sami izloženi riziku od oboljenja. Iznimno zahtjevne situacije i težak teret skrbi za oboljelog člana obitelji donosi emocionalne i psihičke probleme, kao i probleme u tjelesnom zdravlju. Nova medicinska dostignuća, skraćen boravak u bolnici i nove tehnologije za potrebe kućne skrbi o oboljelima doveli su do toga da upravo obitelj preuzima dugotrajnu odgovornost u skrbi za oboljeloga.
Za vrijeme pripreme ovog projekta, partneri su došli do zaključka da se u svim zemljama Europske unije podrška njegovateljima svodi samo na financijska pitanja i pitanja osiguranja. Općenito, članovi obitelji psihički oboljelih osoba prepušteni su sami sebi i nemaju jednostavan i brz pristup društvenoj i psihološkoj podršci. Uz to, neoliberalna politika u mnogim zemljama sve više smanjuje sredstva socijalne države, zbog čega profesionalna podrška obiteljima postaje sve skuplja.
Prema tome, glavni cilj ovog projekta je pomoći ljudima da se lakše nose s teretom skrbi o oboljelom članu obitelji i pružiti im izravan i jednostavan pristup ne samo bitnim medicinskim informacijama nego i psihološkoj podršci koja im je prijeko potrebna.
